Od kulturno-povijesnih znamenitosti treba spomenuti jedan od prvih pronađenih spomenika hrvatske pismenosti – Bašćansku ploču.
Ploča je pronađena u crkvi svete Lucije u mjestu Jurandvoru na otoku Krku, nedaleko od grada Baške po kojoj je dobila i ime. Datira iz davne 1100. godine, pisana je prijelaznim tipom glagoljice. Ploča je iznimno važna za kulturnu povijest Hrvatske budući da predstavlja jedan od prvih zapisa na hrvatskom jeziku.
Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenoj pregradi koja je dijelila prostor za redovnike od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog razdoblja na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma isklesana je od bijelog vapnenca.
Na samoj se Bašćanskoj ploči navodi da je kralj Dmitar Zvonimir darovao zemljište mjesnom benediktinskom samostanu. Crkva svete Lucije u kojoj je ploča pronađena zidana je u vrijeme opata Dobrovita koji je živio u vrijeme kneza Kosmata koji je vladao Krajinom te se to vjerojatno može povezati s vremenom prije mletačke dominacije nad Krkom oko 1116. godine ili krčkih knezova Frankapana, mletačkih vazala koji počinju vladati između 1118. i 1139. godine. Dobrovit je vjerojatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploče, a od druge su nađeni samo dijelovi.
Danas se čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.
